Ženski učenički dom Dora Pejačević nalazi se blizu centra Zagreba, na lokaciji lako i brzo dostupnoj većini školskih centara i fakulteta u Zagrebu. Dom je vrlo solidno opremljen, kapaciteta 120 mjesta, odnosno 39 trokrevetnih soba s balkonom.
Učenički dom Dora Pejačević,dom učenika,ženski učenički dom,ženski dom,smještaj u domu,smještaj učenika,zenski dom,odgojno-obrazovna ustanova,smještaj učenica,pedagogija,učenice,dom u Zagrebu,učenički dom Zagreb,dom za srednjoškolke,dom za srednju školu,srednja škola,fakultet,boravak u domu,ženske,djevojke,djevojački dom,djevojački školski dom,dom za djevojke,zagrebački učenički dom,domijada,boravak za učenice,smještaj djevojaka,dom u Maksimiru,Zagreb Maksimir,školovanje,dom škola,dom fakultet,učenička skrb,prijave za dom,predbilježbe za učenički dom,dom Kennedyjev trg,Dora Pejačević dom,sobe za učenice,sobe učenici,učeničke sobe,upisi u dom,odgajatelji,odgoj učenica,predavači,liječnici,odgajanje učenica,samoodgajanje,pedagoški uvjeti,radna kultura
U domu radi medicinska sestra koja se svakodnevno brine o zdrastvenom prosvjećivanju i odgoju učenica uz povremeno angažiranje stručnih suradnika i u suradnji sa školskom liječnicom. Medicinska sestra vodi brigu o zdravoj prehrani učenica kao i o njihovom zdravlju općenito.
Radni dan u domu traje 24 sata i u skladu s tim je organiziran rad u domu kroz slijedeće programe: Program odgoja i obrazovanja u 6 odg. skupina realizira se kroz mentorski rad, izborni program i posebni program. Mogućnosti izražavanja pružaju se učenicima kroz rad sportskih, kulturnih i drugih grupa, kao: rukomet, stolni tenis, plivanje, aerobik, video grupu, odlascima u kazalište i posudbom knjiga u domskoj knjižnici. Organiziraju se izleti izvan Zagreba, sudjelije se na Domijadi, gradskoj i državnoj, na likovnoj koloniji u Bedekovčini, zabave uz prigodne proslave i programe za Božić, Valentinovo, maškare i ostalo prema iskazanom interesu učenica. Program ostvaruju i dva suradnika u radu noću i jedna medicinska sestra.
Program prehrane- kuhinja- 5 djelatnika: Glavna kuharica, dvije kuharice, dvije pomoćne kuharice, ekonom. Program smještaja: Na tri kata je 39 soba. Sve su trokrevetne. U Domu rade 24 zaposlenika, od kojih su 7 odgajatelji. Odgajateljsko vijeće čine slijedeći djelatnici: Ravnatelj, pedagog, šest odgajatelja, dva suradnika u odgojnom radu i medicinska sestra.
Učenicki dom "Dora Pejacević" je odgojno-obrazovna ustanova od posebnog društvenog interesa. Namijenjen je ucenicama koje se školuju izvan mjesta stalnog boravka. Dom je namijenjen učenicama srednje škole; u izuzetnim slučajevima studenticama; ponekad i polaznicama raznih seminara, tečajeva i ekskurzija. Učenicama (štićenicama) Doma pružaju se usluge smještaja, osiguranja optimalnih uvjeta za učenje, kreativno korištenje slobodnog vremena; stvaraju se uvjeti za njihov odgoj i obrazovanje. Nastoji se da Učenicki dom kvalitativno dopunjuje porodični i školski odgoj, a značajan je kao faktor socijalizacije.
Organizacijom odgojno-obrazovnom djelatnošću i angažmanom svih sudionika (ravnatelja, odgajatelja, stručnog suradnika, zdravstvenog djelatnika, tehničkog osoblja, vanjskih suradnika-razni predavači, liječnici, D.Z. Hirčeva itd.) Dom je djelovao kao važan faktor odgajanja, samoodgajanja i preodgajanja svojih štićenica, te je potpuno realizirao zadatke i aktivnosti. Osiguravši optimalne životne, radne, društvene i pedagoške uvjete za stjecanje općeg i stručnog obrazovanja učenica radilo se, obavljanjem svakodnevnih individualnih i zajedničkih zadataka, na razvijanju opće životne i radne kulture.
Na planu interakcije učenica sa sredinom radilo se na adaptacionom programu, upućivalo ih se na prihvaćanje raznih vještina, znanja, stavova, vrednota, te ostalih iskustava potrebnih za djelovanje u sredini u kojoj žive. Često smo pokušavali utjecati na psihičke procese koji održavaju odnos učenica prema pojavama što ih okružuju, te prema vlastitim doživljajima, kao i zadovoljenje primarnih i sekundarnih potreba.
Učenički dom Dora Pejačević, Zagreb


EKO novosti

Rođena 10. rujna 1885. u Budimpešti, Dora Pejačević odrasla je u obiteljskom dvorcu u Našicama. Majka joj je bila mađarska barunica Lilla Vay de Vaya, a otac, potomak staroga hrvatskog plemstva, grof Teodor Pejačević, nekoliko je godina (1903-07) bio i hrvatski ban. Višestruku nadarenost, naročito za glazbu, Dora duguje majci, školovanoj pjevačici, koja je rano počela skrbiti i za Dorinu glazbenu izobrazbu. Njezin prvi učitelj glazbe bio je mađarski glazbenik Karoly Noszeda koji bi ljeti dolazio u Našice. Kada se obitelj zbog banske obveze grofa Teodora preselila u Zagreb, Dora je nastavila školovanje radeći privatno kod nastavnika glazbene škole Hrvatskoga glazbenog zavoda. Rano je naučila svirati glasovir i violinu; njezina je prisnost s tim instrumentima nedvojbeno oplodila i njezino glazbeno stvaralaštvo.

 
Putovanja su vodila skladateljicu u neka za nju i njezinu glazbu važna mjesta. Uz Našice najbliže kulturno je žariste bio Osijek, a privlačnu je snagu imao i Zagreb sa svojim koncertima i koncentracijom glazbenika. U Dresdenu joj se rano izvode djela, a tu je 10. veljače 1920. zazvučala i integralna izvedba simfonije. Muenchen je cesta, a postat će i posljednja postaja na njezinu životnom putu.

Izvedba simfonije u Dresdenu vrhunac je vanjske karijere Dore Pejačević. Čini se kao da su otvorena vrata velikom, svjetskom uspjehu, jer za izvedbu se zainteresirao sam Arthur Nikisch, koji djelo stavlja na repertoar Leipziskog simfonijskog orkestra. No nenadana smrt velikoga dirigenta osujećuje te planove i simfonija se samo još jednom izvodi u Budimpešti 22. travnja 1923., nekoliko tjedana nakon skladateljičine smrti!

Počevši skladati vrlo rano, kao dvanaestogodišnja djevojčica, Dora Pejačević ostavila je pedeset i sedam dovršenih radova sa svih područja glazbenoga stvaralaštva, osim opere. A i za njom je čeznula, pa je za nju odgovarajući siže tražio čak Rainer Maria Rilke. Uz orkestralne radove ostavila je bogat komornoglazbeni opus, zatim glasovirske skladbe i solo-pjesme.

Na području stvaralaštva za glasovir Dora Pejačević ostavila je dvije sonate i niz minijatura. U malim je oblicima slobodnija i sklona traganju za novim rješenjima u zvuku i glazbenoj sadržajnosti. Iskričavost groteske, prozračnost svijetlih registara glasovira, oporost permanentnoga motivskog dinamizma, sve to živi u tim malim skladbama kojih rasponi sežu od ljupke dopadljivosti prvih opusa do kasnih, oporih zvučnih sklopova Humoreske i Capriccia.
 
Na području komorne glazbe tri su kasna skladateljska vrhunca koje valja izdvojiti: druga violinska sonata, Slavenska, zatim glasovirski kvintet u h-molu (1918) i drugi gudački kvartet (1922), taj svojevrsni oproštaj od skladateljice i njezin potresni odlazak s glazbene scene. Na području komornog stvaralaštva, tog najzahtjevnijeg glazbenog medija, Dora Pejačević nije ostvarila iskorak iz norme, ali je svojim djelima osigurala visok stupanj integracije glazbene građe i suveren tretman forme.
Sahranjena je na groblju u Našicama.
 
 
 
   Učenički dom Dora Pejačević © sva prava pridržana
vrh stranice
designed by
webmaster
 
44